U vrelim letnjim danima žudimo za osveženjima koja bi nas bar malo rashladila. Hladna pića, odlazak na bazen ili negde u duboku hladovinu, naravno danas neizbežan klima uređaj, sve je to dobro, ali da li ste znali da i određena vrsta hrane može da pomogne u borbi sa vrućinom.
Priroda je sve lepo regulisala i sve dobro funkcioniše dok se čovek ne umeša.
U hladnim arktičkim predelima ljudi se hrane pretežno ribom i to onom masnom i kaloričnom kako bi zadržali telesnu toplotu na tako niskim temperaturama. Naravno da tamo ne raste voće i povrće ali kada bi mogli da ga kupe, sigurno da im takva hrana u većim količinama ne bi prijala. S druge strane u Africi je upravo obilje voća i povrća koje rashlađuje naš organizam na visokim temperaturama. U prošlosti je čuvanje mesa u tolplim krajevima bilo vrlo teško. Danas kada postoje frižideri i zamrzivači to više nije problem ali za narod koji živi u tropskim krajevima jedenje većih količina mesa, posebno crvenog nije poželjno. Konzumacija takve hrane učinila bi da se ljudi osećaju tromo, pospano, otežala bi varenje i dodatno ugrejala njihova tela. Kao što rekoh priroda je sve lepo uredila samo je treba slušati.
Hrana koja hladi je uglavnom na bazi voća i povrća.
Od povrća treba izbegavati korenasto kao što je krompir, repa, cvekla... ali i pasulj i grašak.
Od voća, što je i logično, najviše rashlađuje tropsko i suptropsko: limun, pomorandža, banana...
Žitarice su neutralne i one zimi pomažu da se ugrejemo ali se mogu jesti i leti i neće dovesti do pregrejavanja. Ista je situacija i sa orašastim plodovima.
Hladni napici i sladoled za kojima često posežemo tokom vrelih letnjih dana se baš i ne preporučuju jer oni će učiniti da se osetimo rashlađeno ali to će kratko potrajati 15- 20 minuta, već posle toga se sve vraća na staro. Kada se zasladimo i osvežimo voćem osećaj prijatne svežine traje daleko duže.
I naravno voda.. Piće koje leti najviše pomaže da se odmah osetimo bolje. To božansko piće je neophodno u svim godišnjim dobima i na svim prostorima ove naše lepe planete.