Muzej se nalazi u Älmhultu, Švedska, gdje je otvorena njihova prva robna kuća namještaja i pokućstva (1958) i nalazi se u okviru njihove firme, gdje se nalazi i Ikein hotel.. Osnivač Ikee je švedski poduzetnik Feodor Ingvar Kamprad, (1926-2018), koji je pokrenuo biznis sa nameštajem, Ikeu 1943.
Ikea je dobila ime po njegovim inicijalima i adresi.
On vuče njemačke korijene po ocu koji se doselio 1896- te iz Njemačke a majka mu je bila Švedjanka čiji je otac imao veliku prodavnicu mješovite robe u Älmhultu. Imao je dva braka i četvero djece. Njegova prva žena je već imala brak iza sebe i jednu devojčicu koju je on usvojio i to je njegovo prvo djete.
Švedjani mi pričaju da je bio jako dobar za svoje zaposlene, za komšije, sunarodnike... da je radio sve da olakša i unapredi život u mestu gde je živeo ali i gde su mu bili nastanjeni roditelji, jer je to bilo jedno malo mestašce i do tada ne mnogo razvijeno. Mada je bio peti čovjek na svijetu po procenjenom bogatstvu, kažu da ga isto nije "zavelo". Vozio je svog starog Volva i nije hteo da ga menja, avionom je leteo ekonomskom klasom a ponekad je čak koristio i gradski prevoz....
Kažu Švedjani da je cenio svakog svog radnika i da nije bio rad da deli otkaze. Nakon njegove smrti jedan broj radnika je dobio otkaze i u većini Ikeinih prodajnih centara radno vreme je skraceno sa 20:00, na 19:00h.
Poslije smrti svoje žene, 2011, 950 miliona kruna daje za istraživanje i školovanje u oblasti Smålanda i za potrebe Linne univerziteta koji se nalazi u Växjö. Cilj ovih istraživanja je izmedju ostalog da se poboljša zivotni kvalitet penzionera, istraživanje i unapredjenje arhitekture, uredjenja i dizajna, za razvoj preduzetništva na selu i za bolji okoliš kao i istraživanja i usavršavanja i školovanje u okviru medicine. 2012 poklanja 75 miliona kruna jednom staračkom domu u Švajcarskoj na području gdje je proveo nekoliko godina svoga života. Želio je da se smanji jaz medju generacijama, pa je smatrao da starački dom treba da bude izgradjen pored škole.
U njegovoj skoro savršenoj biografiji ipak postoji jedna mrlja. 1942.je postao aktivan član u novom švedskom fašističkom pokretu gde je ostao sve do 1950. ali je to otkriveno tek 1994. On je svoj angažman u toj stranci pokušao objasniti svojim korijenima i kontaktom sa babom po ocu koja je bila njemica i njegovim konzervativnim nacionalnim i antiboljševički nastrojenim ocem, te da je on nameru te partije pogrešno razumeo.
Umro je 2018. u 92 godini života.
Srdjana Paprika
Švedska
...